Utjecaj treninga na mentalno zdravlje

Osim svojih fizičkih dobrobiti, redoviti trening ima velik utjecaj na naše mentalno blagostanje. Od smanjenja stresa i tjeskobe do poboljšanja raspoloženja i kognitivnih funkcija, tjelovježba je moćan način za njegovati mentalno zdravlje. Kako ona točno utječe na naše mentalno zdravlje?

Učinci tjelovježbe na mozak

Jedan od prvih važnih učinaka tjelovježbe na naše mentalno zdravlje je to što utječe na razine neurotransmitera koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i mentalnog zdravlja, posebno na serotonin, dopamin i endorfine.

Serotonin, koji se često naziva ‘hormonom sreće’, utječe na to koliko se dobro i pozitivno osjećamo. Tako se pokazalo da tjelovježba povećava razinu serotonina u mozgu, što dovodi do poboljšanja raspoloženja i smanjenja simptoma depresije i anksioznosti.

Slično tome, tjelovježba podiže i razinu dopamina, koji se također povezuje sa osjećajem sreće. Dopamin igra važnu ulogu našoj u motivaciji i razini fokusa, a sve to pridonosi ukupnom mentalnom blagostanju. Tako što povećava razine dopamina, vježbanje može poboljšati kognitivne funkcije, raspoloženje i motivaciju.

Endorfini, druga skupina neurotransmitera, prirodno blagotvorno djeluju protiv bolova i pomažu popraviti raspoloženje. Vježbanje potiče oslobađanje endorfina, što dovodi do osjećaja euforije i smanjene percepcije boli. Ovaj fenomen često se pojavljuje kod ljudi koji se bave aerobnim aktivnostima poput trčanja ili vožnje bicikla.

Osim što tjelovježba blagotvorno djeluje na naše mentalno zdravlje tako što ublažava simptome anksioznosti i depresije, također promiče i neuroplastičnost. Radi se o sposobnosti mozga da se prilagođava. Vježbanje također smanjuje upale, regulira razinu hormona stresa i poboljšava kvalitetu sna, a sve to doprinosi poboljšanju mentalnog zdravlja.

Smanjenje stresa

Vježbanje djeluje kao moćno sredstvo za ublažavanje stresa te tako nudi prirodno sredstvo za smirivanje i opuštanje. Kada doživimo stres, naša tijela prolaze kroz fiziološke promjene, uključujući ubrzan rad srca, povišen krvni tlak i povišene razine hormona stresa kao što je kortizol. Redoviti trening pomaže modulirati te reakcije na stres, promičući osjećaj smirenosti i opuštenosti.

Različite vrste tjelovježbe pokazale su se posebno učinkovitima u smanjenju stresa i poticanju opuštanja. Kardio treninzi, to jest aerobne vježbe poput trčanja, plivanja i vožnje bicikla poznate su po tome što doprinose smanjenju stresa, zahvaljujući otpuštanju endorfina i ritmičkoj prirodi ponavljajućih pokreta.

Trening snage tako potpomaže smanjenje stresa pružanjem usmjerenog izlaza za nagomilanu energiju i napetost. Osim toga, osjećaj postignuća i osnaženosti koji proizlazi iz postavljanja izazova i postizanja fitness ciljeva koje zatim savladavamo, može potaknuti samopoštovanje i otpornost na stresne faktore.

Vježbanje, osim što pomaže ublažiti trenutni stres, također gradi otpornost na stres tijekom vremena, omogućujući pojedincima da se bolje nose sa životnim izazovima i neuspjesima. 

Izgradnja samopouzdanja i samopoštovanja

Odnos između razine naše tjelesne spremnosti i toga kako sebe doživljamo je zamršen. Vježbanje tako igra ključnu ulogu u poticanju samopouzdanja i samopoštovanja. Kako pojedinci kreću na svoje fitness putovanje, proces postavljanja i postizanja fitness ciljeva može imati dubok utjecaj na to kako oni sebe doživljavaju. Ostvarivanje ciljeva, bilo da se radi o pretrčavanju određene udaljenosti, dizanju težih utega ili poboljšanju ukupne izdržljivosti, ulijeva nam osjećaj ponosa i postignuća.

Nadalje, kako pojedinci svjedoče poboljšanjima u svom fizičkom izgledu i snazi, često doživljavaju porast samopouzdanja i samopoštovanja. Redovita tjelovježba može dovesti do promjena u sastavu tijela, tonusu mišića i ukupnoj razini kondicije. Osim toga, disciplina i predanost potrebni za održavanje dosljedne rutine vježbanja mogu se prenijeti na druga područja života.

Kako bi povećali pozitivan učinak tjelovježbe, pojedinci mogu koristiti različite strategije. Postavljanje realnih ciljeva koji su specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski ograničeni (SMART) ključno je za poticanje osjećaja napretka i postignuća. Slavljenje malih pobjeda tijekom fitness putovanja, bilo da se radi o postavljanju novog osobnog rekorda ili dosljednom pridržavanju rutine vježbanja, jača pozitivnu samopercepciju i motivira za nastavak napora.

Štoviše, fokusiranje na nefizičke dobrobiti vježbanja, poput poboljšanog raspoloženja, povećane razine energije i poboljšanog općeg blagostanja, može pomaknuti naglasak s ciljeva usmjerenih na izgled i promovirati cjelovitiji pristup zdravlju, poboljšanju kondicije i samopouzdanju.

To koliko se dobro osjećamo uvijek kreće od toga koliko se brinemo sami o sebi i svojem zdravlju. Redovan trening značajno nam može pomoći u tom procesu, počevši od fizičkih rezultata redovnog treninga, pa sve do pozitivnog mentalnog utjecaja koji dolazi uz tjelovježbu. Naravno, redovna tjelovježba je samo prvi korak na putu brige o vlastitom tijelu. Uravnotežena prehrana također je važan faktor našeg zdravlja, kondicije, snage i energije. Dovoljna količina bitnih makronutrijenata - proteina, masti i ugljikohidrata, nadopunjena kvalitetnom suplementacijom, također može značajno doprinijeti tome kako se osjećamo, kako izgledamo i kako sami sebe percipiramo.

Do Čitanja,
Luka Kuhar