Kada moram izbjegavati sunce

Izlaganje suncu ključno je za naše tijelo kako bi moglo proizvoditi vitamin D, koji podupire zdravlje kostiju, imunitet i našu opću dobrobit. Međutim, iako uživanje na suncu ima svoje prednosti, pretjerano izlaganje nosi značajne rizike, uključujući opekline od sunca, prerano starenje i povećan rizik od raka kože. Razumijevanje kada izbjegavati sunce i kako se zaštititi važno je za održavanje zdravlja.

UV zračenje i njegov učinak

UV zračenje sunca glavni je faktor koji utječe na zdravlje kože, a dolazi u dvije glavne vrste: UVA i UVB zrake. UVA zrake imaju veću valnu duljinu i prodiru dublje u kožu, utječući na unutarnje slojeve poznate kao dermis. Ove su zrake prvenstveno odgovorne za starenje kože, jer mogu oštetiti kolagen i elastinska vlakna, što uzrokuje bore i gubitak elastičnosti kože. UVA zrake prisutne su tijekom dana i mogu prodrijeti kroz prozore i oblake, što ih čini stalnom prijetnjom.

UVB zrake, s druge strane, imaju kraću valnu duljinu i utječu na vanjski sloj kože, epidermu. Te su zrake primarni uzrok opeklina od sunca i imaju značajnu ulogu u razvoju raka kože. Intenzitet UVB zraka varira ovisno o dobu dana, sezoni i zemljopisnom položaju, a najjače su između 10 i 16 sati.

Kratkoročno, pretjerano izlaganje UV zračenju može uzrokovati opekline od sunca, koje karakterizira crvena, bolna koža koja se može ljuštiti. Čak i blage opekline od sunca mogu značajno oštetiti stanice kože. Opekotine od sunca koje se ponavljaju, osobito tijekom djetinjstva, mogu povećati rizik od raka kože kasnije u životu.

Dugoročni učinci UV zračenja uključuju prerano starenje, obilježeno borama, ovješenom kožom i staračkim pjegama. Još opasnije, dugotrajna izloženost može dovesti do raznih oblika raka kože, uključujući karcinom bazalnih stanica, karcinom pločastih stanica i melanom, najsmrtonosniji oblik.

UV indeks je vrijedan alat koji mjeri snagu UV zračenja na određenom mjestu i u određeno vrijeme. Kreće se od 0 do 11+, s višim vrijednostima koje ukazuju na veći rizik od oštećenja uslijed nezaštićenog izlaganja suncu. Razumijevanje UV indeksa pomaže da poduzmemo odgovarajuće mjere opreza, kao što su traženje hlada, nošenje zaštitne odjeće i nanošenje kreme za sunčanje širokog spektra.

Vrhunac sunčanih sati i zaštitne mjere

UV zračenje najintenzivnije je između 10 i 16 sati tijekom dana. Ovo se razdoblje često naziva vrhuncem sunčanih sati kada su sunčeve zrake najjače i najizravnije. Tijekom tog vremena, mogućnost oštećenja kože znatno je veća, zbog čega je neophodno poduzeti dodatne mjere opreza ako morate biti vani.

Kako biste smanjili izloženost UV zračenju, pokušajte planirati aktivnosti na otvorenom izvan ovih sati najvišeg sunca. Ako je moguće, planirajte svoje obaveze, vježbe ili slobodne aktivnosti rano ujutro ili kasno poslijepodne kada je sunce niže na nebu. Ako morate biti vani, potražite hlad što je više moguće. Koristite prirodnu hladovinu drveća, suncobrane ili tende i razmislite o nošenju prijenosne konstrukcije za sjenu za dugotrajne aktivnosti na otvorenom.

Nošenje zaštitne odjeće jedan je od najučinkovitijih načina za zaštitu kože od UV zraka, bilo da su to košulje dugih rukava, duge hlače ili suknje izrađene od gusto tkanih materijala. Tamnije boje općenito nude veću zaštitu od svjetlijih. Posebna odjeća koja štiti od UV zraka, dostupna u mnogim trgovinama, može pružiti dodatnu zaštitu.

Šešir širokog oboda može zaštititi vaše lice, uši i vrat, dok su sunčane naočale koje štite od UV zračenja ključne za zaštitu očiju i osjetljive kože oko njih od oštećenja suncem.

Nanošenje kreme za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom od najmanje 30 je jako bitno. Obilno ga nanesite na svu izloženu kožu i ponovno nanesite svaka dva sata ili češće ako plivate ili se znojite. Ne zaboravite zaštititi područja koja često propuštate, poput vrhova stopala, ušiju i stražnjeg dijela vrata.

Skupine koje moraju biti posebno oprezne

Djeca i starije osobe posebno su osjetljivi na štetne učinke UV zračenja. Dječja koža je osjetljivija i lakše može izgorjeti, što može povećati rizik od raka kože kasnije u životu. Starije osobe često imaju osjetljiviju kožu, koja može biti sklonija oštećenjima od sunca i komplikacijama poput raka kože. Osim toga, osobe sa svijetlom kožom, svijetlim očima i crvenom ili plavom kosom imaju manje melanina, koji pruža određenu zaštitu od UV zraka, što ih čini osjetljivijima na opekline od sunca i dugotrajna oštećenja kože.

Pobrinite se da djeca nose zaštitnu odjeću, šešire i sunčane naočale, te nanesite kremu za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom od najmanje 30. Potaknite igru ​​u hladu, posebno tijekom dana. Starije osobe trebaju slijediti slične smjernice i voditi računa o svim lijekovima koji mogu povećati osjetljivost na sunce. Osobe svijetle puti trebale bi se obilno i često mazati kremom za sunčanje, tražiti hladovinu i nositi odjeću koja štiti od UV zraka.

Do Čitanja,
Luka Kuhar