Što nam vaga (ne) govori o tijelu!

Kada sam počinjao dizati utege i baviti se vježbanjem, bilo je to baš zbog problematike vaganja. Vaga je na visinu od sto osamdeset centimetara pokazivala otprilike pedeset kila, što je značilo da sam u debelom minusu s obzirom na neku optimalnu kilažu tijela. I da, vaga je tu bila u pravu. Zaista sam bio premršav i u potrebi za nabacivanjem još kojeg kilograma na svoju žgoljavu figuru.

Vaga + hrana =?

Kroz naredni period pokušavao sam mnogo toga, jeo sam više, nisam pazio što je na tanjuru, pio sam puno gaziranih sokova što obiluju šećerima i tako kroz koji mjesec uspio stići do čak šest novih kilograma, po čemu bi možda i zadovoljio barem tendenciju vaginih želja, ali u ogledalu sam pronašao tek značenje pojma skinny fat.

Vidite, u tome je problem. Vaga može biti generalni težinski orijentir, ali ne može nam reći puno više od toga. Barem ne kada govorimo o onim vagama gdje je broj kilograma jedina stavka po kojoj smo se posljedično naučili ravnati vlastite razine zadovoljstva sobom.

Iz svog primjera kojeg sam ranije naveo, bilo je poželjno da na visinu koju sam tada imao nadodam još dvadesetak kilograma. Kada bih gledao generalne ideale težine i slušao samo vagu, dvadeset novih kila bilo bi dvadeset razloga za sreću i čestitanje samom sebi. Više nisam tako mršav, pomaknuo sam se u pravom smjeru i koga boli briga što je većina tih kilograma lijepo uskladištena u šlaufima oko struka.

Ovdje dolazimo do pojma sastava tijela, odnosno njegove maksimalno pojednostavljene inačice kroz rečenicu, bolje rečeno upitni usklik - a gdje su tu mišići?! Jer upravo je u tome stvar. Kilogram je kilogram. Ako pitate što je teže, kilogram perja ili kilogram željeza, mnogi se zamisle na sekundu, a zatim nasmiju i shvate da se radi o šali jer je s obje strane u pitanju jedna kila. Posve nebitno što to izgleda bitno drugačije.

Isto nam se ne smije dogoditi pri promatranju vlastitog tijela kroz prizmu kilograma na vagi ili, ako imate onu  staromodnu, prateći kazaljku koja se pomiče do brojeva. Kao što i kilogram perja ima identičnu masu u pogledu grama kilogramu željeza, tako i u kontekstu tijela kilogram sala teži jednako kilogramu teško stečenih i utreniranih mišića.

Vaga će vam zato reći imaš kilu više nego prije i tu je zapravo ne smijemo gledati kao krivca jer smo mi ti koji njenom neutralnom opažanju dajemo ili oduzimamo određenu vrijednost. Nekada nam se ta kila čini kao optužba jer smo pretjerali i nismo na vrijeme spustili vilicu u zadnjih par posjeta tanjuru, a na mahove kao pohvala jer se konačno nešto događa i kilogrami stižu.

Kilogrami...čega?

Sagledati treba i sam kalorijski suficit u kojem se nalazimo ako je u pitanju nova kilaža.

Kalorijski suficit zapravo je ostvareni višak kalorija kojeg stječemo s obzirom na unos hrane kroz dan te opću razinu aktivnosti tijela. Drugim riječima, ako puno jedemo a malo smo aktivni, lakše je stvoriti višak kalorija ili obrnuto - malo hrane aktivnom čovjeku teško da će biti dovoljno. Upozorenje je ovdje jednostavno. Iako su kalorije strahovito važne, nije nebitno odakle one dolaze.

Jesu li to ugljikohidrati i masti koje smatramo izvorima goriva za tijelo - pri čemu su masti bitno kalorijski teže ili je pak dosta toga stiglo iz ultimativne gradivne jedinice tijela, proteina? Sportaši i aktivni pojedinci trude se unositi barem dva grama bjelančevina (proteina) po kilogramu tjelesne težine te modificiranjem količine ostalih makro nutrijenata zatim zadovoljavaju ostale kalorijske potrebe.

Hrana koju jedemo također nema nikakvih drugih stavki na vaganju izuzev svoje težine. Bilo da je burek ili brokula, na kuhinjskoj vagi broj je broj, a tek kasnije kalorije iz hrane i njen točan sastav imaju određen efekt na našu figuru.

Vaga nema oči

Dodate li tomu i fizičku aktivnost kao važan prediktor izgleda tijela i moguću odrednicu njegova budućeg sastava, slika biva puno drugačija. Često tako pogled može sresti trbušastog pojedinca mršavih ruku i ramena koji nikako ne izgleda da ima sto kila ili s druge strane, mišićavog bodybuildera jednake kilaže za kojeg bi rekli da ima barem sto dvadeset. Stvari drugačije izgledaju, vaga ih jednako vidi, ali nikako im ne može suditi.

Iz tog razloga i vi pokušajte kombinirati što je više čimbenika moguće kada donosite prosudbu o svom izgledu ili planirate njegovu budućnost. Vaga je dobar alat, još je bolja u kombinaciji s ogledalom, iznimna je kad oboje pratite uz trening i dobro osmišljenu prehranu, ali kada je usamljena, može vam reći samo koliko težite.

A samo to teško će vas negdje dovesti.

Team Proteka