Poznato je da je redovita tjelovježba korisna za fizičko zdravlje, ali također može imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje i raspoloženje. Saznajte više o utjecaju treninga na raspoloženje u našem novom članku.
Redovito vježbanje može vam pomoći da se osjećate punije energije, smanjite stres i čak poboljšate svoj cjelokupni pogled na život, kao i raspoloženje. Kako je to moguće?
Vježbanje kao pomoć
Pitanje koje se postavlja jest kako tjelesna aktivnost može utjecati na raspoloženje kada se očito radi o fizičkom naporu. Odgovor je zapravo dosta jednostavan: redovito vježbanje pomaže u smanjenju stresa otpuštanjem neurotransmitera kao što je serotonin. Tu se radi o prirodnoj reakciji tijela koja nam pomaže da se osjećamo bolje i da budemo zadovoljni životom.
Istraživanja su tako pokazala da tjelesna aktivnost može pomoći u smanjenju simptoma depresije i tjeskobe, kao i poboljšati opće raspoloženje. Također može pomoći u upravljanju stresom, boljem kognitivnom funkcioniranju, pa čak i povećati samopoštovanje.
Tijelo proizvodi više neurona zbog tjelesne aktivnosti, što rezultira boljim raspoloženjem, kao i sposobnošću učenja te prisjećanja stvari koje smo zapamtili. Tjelesna aktivnost također može pomoći s poboljšanjem raspona pažnje povećanjem protoka krvi u frontalni režanj.
Vježbanje i osjećaj sreće
Redoviti treninzi mogu potaknuti i oslobađanje endorfina, neurotransmitera koji čine da se osjećate sretno i pozitivno. Mogu pomoći da smanjimo stres i na taj način upravljamo svojim raspoloženjem, kao i povećati razinu već spomenutog serotonina.
Serotonin je, kao i endorfin, neurotransmiter koji pomaže da imamo pozitivan pogled na život. Također može olakšati jasno razmišljanje i fokusiranje na zadatke. Redovitost u vašoj rutini vježbanja također će pomoći tijelu da s vremenom postane jače i otpornije. S vremenom će tijelo moći preuzeti više opterećenja na sebe nego što je moglo prije, a to vam može pomoći da živite dulji, bogatiji život.
Osim što pomaže bolje otpuštanje endorfina i serotonina, vježbanje također može smanjiti negativne posljedice stresa. Pomaže našem tijelu da ‘izbaci’ nakupljeni stres i stvara osjećaj olakšanja činjenicom da je vježbanje imitacija stresnih situacija, stimulirajući naš organizam da prolazi kroz njih uspješnije i lakše.
Redovito vježbanje značajno može doprinijeti boljem raspoloženju. Pomaže s povećanim osjećajem samopouzdanja, čini da se osjećamo bolje i opuštenije te smanjuje osjećaj anksioznosti. Ovakvim blagotvornim djelovanjem na naš organizam, vježbanje može pomoći s boljim spavanjem - koje je često nekvalitetno zbog nakupljenog stresa, čime doprinosimo da se naše tijelo brže i bolje odmara te oporavlja.
Kako postići dugoročne učinke?
Održavanje rutine vježbanja jedan je od najučinkovitijih načina za sretniji i zdraviji život te za veću dobrobit mentalnog i tjelesnog zdravlje. Ako želite postići dugoročni uspjeh sa svojim vježbanjem, važno je imati plan. Redovito vježbanje ključno je za postizanje vaših fitness ciljeva i očuvanje zdravlja.
Prvi korak u tom procesu jest izraditi plan vježbanja. Ovisno o životnom stilu osobe i preferencijama osobnog treniranja, postoje različiti načini na koje bi trebali planirati svoju rutinu vježbanja. Netko tko ima malo vremena kroz dan teško si može priuštiti duge treninge više puta tjedno.
Ono što bi trebalo uzeti u obzir prilikom izrade plana vježbanja jest postavljanje ciljeva na temelju vremena koje možemo posvetiti. Budite realistični prilikom toga. Ako tijekom pauze za ručak imate vremena samo za brzu šetnju ili kratki trening, to je sasvim u redu.
Razmislite koja bi vrsta treninga bila najbolja za određeni cilj ili razinu kondicije. Na primjer, netko bi mogao započeti s treninzima snage jer želi poboljšati tonus mišića i poboljšati svoj metabolizam, a da mu redoviti kardio treninzi ne dosade. Obratite pozornost na to što volite raditi, jeste li fan dužeg šetanja ili pak više volite redovno odlaziti u teretanu. Pritom slušajte svoje tijelo.
Na primjer, netko s brzim metabolizmom možda neće morati tako često raditi kardio vježbe jer će sagorjeti više kalorija čak i u mirovanju. Netko tko ima sporiji metabolizam možda će se trebati baviti kardio aktivnostima duže kako bi učinkovito sagorijevao kalorije.
Isto tako, rasporedite dane odmora svaki tjedan kako ne biste pretrenirali tijelo ili doživjeli kakve probleme. Oporavak nakon treninga nadopunite pravilnom prehranom. Unos dovoljne količine proteina, zdravih ugljikohidrata i masti odličan je način da se osjećate bolje i steknete osjećaj uravnoteženosti i u tom aspektu svog života.
Naravno, prehranu uvijek možete nadopuniti kvalitetnom suplementacijom koja vam može pomoći u oporavku, kao što su whey proteini ili pak razne vrste aminokiselina.
Oslonite se sami na sebe i pomozite si da vaše raspoloženje bude bolje redovnim treniranjem. Malo napornog vježbanja i pravilne prehrane može učiniti čuda za vaše fizičko i mentalno zdravlje te bolje raspoloženje.
Do Čitanja,
Luka Kuhar