Aminokiselina arginin manje je poznata i manje upitna budući da se u tijelu normalno sintetizira. Ali, njena biološka aktivnost je tako značajna da se mora posebno istaći osobito kada se tiće specifičnog djelovanja kod vrhunskih športaša.
Njegov deficit u normalnim okolnostima nije poznat ali kod iscrpljujućih treninga koji dugo traju i često se ponavljaju te kod kroničnih bolesnika, moguć je deficit
Gdje ga ima?
Mlijeko, meso, perad i orašasti plodovi i čokolada
Kako djeluje:
Arginin direktno učestvuje u zarastanju rana, uklanjanju amonijaka iz organizma te promovira produkciju nekoliko hormona a osobito hormona rasta (HGH) glukagona i inzulina. To su tako krupne stvari da ostale funkcije ne bi trebalo ni spomnjati. Za učinak hormona rasta (porast mišićne mase) zainteresirani su body builderi. U dobro kontroliranom istraživanju kada je kombiniran trening i uzimanje 500 mg ornitina 2 puta dnevno tj. 5 puta tjedno, polučen je značajan pad masnog tkiva u odnosu na skupinu koja je dobivala placebo.
Velika većina znanstvenika zauzima se za korištenje arginina kao stimulatora lučenja vlastitog hormona rasta (HGH) umjesto uzimanja onog koji je dobiven rekombinacijom gena. Istraživanja koja su obavljena na Instititutu za športsku medicinu dr Colgana u San Diegu, California, dokazano je da se davanjem arginina može stimulirati HGH u rasponu od 3-5 puta pa i više! Preko hormona uključen je i u imuni sustav koji je kod vrhunskih športaša često na velikim iskušenjima. Spomenimo najzad i činjenicu da je arginin prekursor dušikovog oksida koji je u stanju držati krvne žilice otvorenim i na taj način postići poželjnu prokrvavljenost vitalnih organa. Istraživači sveučilišta u El Paso, Teksas davali su 1 gram arginina plus 1 gram ornitina kod 18 dobrovoljaca kroz period od 5 tjedana. Polučen je gubitak masnog tkiva i dobitak mišićne mase.
U pokusima na životinjama pod intenzivnim stresom, arginin je poboljšao aktivnost T-limfocita te odgodio reakciju tipičnu za hipersenzitivitet. Koristi se postoperativno i u intenzivnoj skrbi u svrhu popravljanja imuniteta. Njegova uloga je sa stajališta aktivnih športaša izuzetno važna osobito u podizanju obrambenog sustava.
Doziranje i sporedni učinci:
S prilično velikom dozom od 17 grama dnevno, postignuto je kako na pokusnim životinjama tako i na ljudima odlično zarastanje rana. Ako se osobama s intersticijalnim cistitisom daje 1,5 grama arginina dnevno, stanje se bitno poboljšava. Općenito govoreći doze osciliraju od 2-30 grama dnevno! Institut dr Colgana u San Diegu, Kalifornija, preporučuje 200 mg arginin hidroklorida ili 100 mg OKG-a na kg tjelesne mase. Ako je dakle športaš 75 kg težak, to bi bilo 15 grama ukupno ili 7,5 grama dnevno. Ali, ne treba zaboraviti da arginin u povećanim dozama nije bezazlen. Budući da stimulira rast stanica, može provocirati nastanak raka, a kod bolesnika od raka je kontraindiciran. Ne smije se davati kod bolesti bubrega i jetre te kod herpesa
Da bi se postigle preporučene doze, potreban je veći broj tableta. Arginin ima neobičan miris i okus koji može izazvati povraćanje pogotovo kada se uzima u povećanoj količini i na prazan želudac. Problem se može izbjeći ako se uzima najmanje 3 sata prije ostalih suplemenata pa čak i onda kada se zbog toga ustaje noću.
Izvor: Tajne zdrave prehrane, I. Kulier
