Iako kanabis ne možemo svrstati u skupinu tvari sa snažnim psihostimulirajućim djelovanjem poput amfetamina, njegova uporaba među sportašima vrlo je izražena. bez obzira na to što ne donosi nikakve koristi u smislu povećanja fizičkih sposobnosti
sportaši puše kanabis s ciljem postizanja opuštajućeg učinka te kratkotrajnog bijega od svakodnevnih napornih obveza i odgovornosti.
Kanabis ili marihuana dobiva se iz biljke canabis sativa. Pripravci od listova i cvjetova se smrve te se pomješani zajedno s duhanom puše radi izazivanja posebnog stanja svijesti. Smola koja se prikuplja struganjem s biljke, široko je poznata pod nazivom hašiš. Kvaliteta pripravaka je neujednačena i uvelike ovisi o više čimbenika kao što su porijeklo, starost, zemlja u kojoj je rasla biljka itd.
Od mnogih aktivnih stvari koje kanabis sadrži su tzv. uljni kanabinoidi sa svojim najjačim predstavnikom tetrahidrokanabinolom (THK) koji je najodgovorniji za djelovanje na psihičke procese što nastaju uslijed pušenja marihuane.
Djelovanje kanabisa može biti vrlo različito te ovisi prije svega o kvaliteti pripravaka, trenutnom raspoloženju korisnika, kao i iskustvu uzimanja. Nakon uvlačenja dima, raspoloženje se ponekad podiže i do razine blaže euforije. Osjećaj potpune relaksacije te kreativno duboko razmišljanje nastupaju gotovo redovito. Povećana svijest o osjetilima, kao i veće uživanje u glazbi, daljnje su senzacije. Korisnici također svjedoče o promijenjenom osjećaju mišićnog umora, kao i ugodi koja se javlja u cijelom tijelu. Različite vrste boli i grčeva nestaju pod utjecajem kanabisa. Napušena osoba je često vrlo vesela te se smije i hihoće bez ikakvog razloga. Vrijeme kao da prolazi sporije, a ponekad osjećaj za vrijeme u potpunosti nestaje, što može biti i neugodno iskustvo. Pojačana svijest o osjetilima zajedno s rastresenosti mogu dovesti do pojave intenzivnog fantaziranja kod korisnika. S povećanjem doze to prelazi u halucinacije. Sposobnost rješavanja intelektualnih problema je smanjena, a pamćenje bliskih događaja i koncentracija su poremećeni. Izgleda kao da je pod utjecajem kanabinoida u normalnim okolnostima postojeća selekcija senzorijalnih utisaka inhibirana. To dozvoljava korisniku toliko često opisanu "poplavu osjetilnih utisaka".
Intenzivni učinci marihuane protežu se oko dva do tri sata nakon pušenja. Poslije toga korisnik može osjećati pospanost.
Pojačan apetit, osjećaj umora, usporenosti i suhoća usta, nuspojave su koje relativno velik broj uživatelja doživljava kao manje neugodne. One neugodnije uključuju slabost, kašalj, astmu i probleme gornjih dišnih puteva, ubrzan rad srca, agitacije i napetost, blagu do srednje jaku tjeskobu, glavobolju, vrtoglavicu i konfuziju. Pri uzimanju velikih doza mogu nastupiti napadaji panike, dok neki korisnici osjećaju paranoju.
Mora se spomenuti da među ljudima kruži velika zabluda o štetnosti marihuane. Jedni tvrde da je katran iz smotuljka "trave" manje štetan od onoga iz duhanskih cigareta, što je neistina. Obje vrste katrana i dima jednako su kancerogeni za organe respiratornog sustava. Druga zabluda je da marihuana donosi manje štete nego pijenje alkohola. Istina je da kronična i dugotrajna uporaba obiju supstancija izaziva teške psihičke i fizičke posljedice. Važno je pri tome napomenuti onima koji se tješe sigurnošću marihuane da su određena ispitivanja dokazala teratogena djelovanja THK na čovjeka. S uporabom marihuane povezana su i razna oštećenja fetusa kod budućih majki. Isto tako, kod osoba koje prolongirano uživaju kanabis, pronađena su oštećenja na kromosomima. K dome je još dokazano da THK ometa proces diobe stanice, kao i biosintezu nukleotida.
Dugotrajna uporaba kanabisa u korisnika izaziva tzv. "amotivacijski sindrom". Medicina to opisuje kao stanje sa širokim spektrom koje može varirati od osjećaja nelagode i nepotpune efikasnosti sve do teške letargije sa socijalnom pasivnošću i deterioracijom.
Razvoj tolerancije na kanabinoide je očigledan. Korisnik s vremenom treba sve veće doze da bi postigao željeni učinak. Nastajanje ovisnosti je također evidentno. Ta ovisnost, doduše, nije tako snažna poput amfetaminske. Nakon prekida intenzivnog uzimanja, ipak se pojavljuju apstinencijski simptomi u vidu depresije, tjeskobe, poremećaja spavanja itd. Takvu krizu korisnici smatraju vrlo teškom pa "skidanje" s marihuane predstavlja veliki izazov.
Veliki problem danas predstavlja uporaba kanabisa među mladima. Statistike pokazuju da je barem trećina srednjoškolaca probala marihuanu te je povremeno ili redovito puši.
Sportaši ne bi trebali koristiti marihuanu. Privremeni osjećaj relaksacije koji dobivaju je lažan. Činjenica je da kanabis ustvari iscrpljuje organizam i štetno djeluje na fizičke sposobnosti. Na duže staze zatupljuje osjetila i slabi motivaciju za borbom. Sustavna i pravilna psihološka priprema kroz veći broj vrlo učinkovitih tehnika relaksacije može sportašu ponuditi mnogo bolju alternativu.
IOC je marihuanu svratao na svoju listu zabranjenih sredstava stoga njezina uporaba može izazvati pozitivan nalaz dopinške kontrole. Jednokratna uporaba može se detektirati unutar 24-72 sata dok se redovito uzimanje putem urina može dokazati unazad 12 tjedana.
Izvor: Doručak šampiona, Goran Tepšić, Charlie Francis
